Zlatni presek

Prosek – malo ispod, malo iznad

Ne mogu a da se osvrnem da termine poput prosečne zarade u Srbiji, prosečne vrednosti potrošačke korpe, prosečan broj poena na prijemnom ispitu i sl. prosečnih stvari. O čemu ti podaci uopšte govore? Na koji način se računaju? Da li nam daju lažnu sliku nas samih? Da li postoji bolji način računanja?

Da li je moguće da smo svi iznad proseka ili pak ispod proseka? Teoretski, to je moguće – u praksi veoma retko. Uzmimo na primer plate  prosekzaposlenih u jednom preduzeću. Ukoliko bi svi zaposleni sem jednog imali platu 50.000 dinara a taj jedan imao platu manju od te – prosečna plata bi bila manja od 50.000 dinara i gotovo sve kolege (sem jednog) bi imali iznad prosečna primanja a jedan kolega bi imao platu ispod proseka. Prosečnu platu – realno niko ne bi imao. Na osnovu toga bi se moglo zaključiti da su svi zaposleni sem jednog odlično plaćeni, a jedan da je plaćen manje nego što zaslužuje – iako ni jedna ni druga tvrdnja ne moraju imati bilo kakve veze sa istinom. Prosek je nezgodna stvar jer sve učesnike u računu jednako tretira u smislu računanja srednje vrednosti i ako se desi da samo jedan zaposleni “izleti” – javljaju se značajna odstupanja u proseku i ukupna slika ume da nas zavede. Ako se pitate da li ste vi prosečan stanovnik planete Zemlje – pogledajte sliku i imaćete odgovor.

Naravno, o tome da li je ono što je prosečna plata u Srbiji ili bilo kojoj drugoj zemlji dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba nema ni reči… Prosek sasvim jednostavno uopšte ne govori o tome.

Za mnoge upotrebe je mnogo praktičnija medijana. Da bi mogli da izračunamo medijanu, potrebno je da sortiramo niz i uzmemo srednji broj.

Medijana se opisuje kao broj koji razdvaja gornju polovinu uzorka, populacije ili raspodele verovatnoće od donje polovine.

Ukoliko bi umesto prosečne zarade, računali medijanu, onda bi tačno imali zaradu ispod koje je pola zaposlenog stanovništa i iznad koje je druga polovina. Uz pomoć medijane se definiše i siromaštvo. Po uobičajenoj definiciji siromaštva, siromaštvo odgovara prihodima manjim od polovine medijane. Čak i ovaj način računanja ima svoje zamke.

Uzmimo i jedan pozitivan primer – zamislimo da odjednom svi dobijemo duple plate u odnosu na ove sada. U slučaju medijane – siromašni će i dalje biti siromašni… Ako nam se plate ne menjaju a cene znatno porastu, bogati su i dalje bogati čak iako to možda više nisu…Sve je to relativno. U skladu sa tim sve slogane vezane za siromaštvo i prihode moramo posmatrati sa skepsom (matematičkom) i valjalo bi da svako za sebe računa svoje minimalne potrebne prihode i raspode koji su nužni i barem tako zavoli matematiku.

 

Ostavite komentar:

Protected by WP Anti Spam