Zlatni presek

Imaginarni brojevi

Pitajte malo dete šta je broj? U većini slučajeva će krenuti krajnje konkretno i precizno da broji: 1, 2, 3, 4, 5… Negde od samog početka poimanja brojeva – za nas broj znači prirodan broj. Kako je temperatura odlazila u minus privikavali smo se i na negativne brojeve. Vremenom smo prihvatili i razlomke pa i decimalne brojeve – iako oni mnogima danas prave poteškoće prilikom računanja priliva i odliva novca u kućnom budžetu.

Ako prosečnu osobu pitamo da zamisli broj u većini slučajeva će da zamisli neki “normalan broj“. Kome još padaju na pamet pi, koren iz 7 ili pak neki od kompleksnih brojeva u opštem slučaju predstavljeni kao: kompeksni broj

Rene Dekart je 1637. godine ove brojeve nazvao imaginarni brojevi i zakopao ih. Kao da su ti brojevi postali daleki, nedostižni, deo mašte i imaginacije. U savremenoj matematici takvi brojevi su poznati kao “kompleksni brojevi” – što ponovo ukazuje na njihovu složenost i ostavlja im oreol nedodirljivih. U Nemačkoj npr. ovi brojevi se ne uče u školama. Kod nas se uče u gimnazijama, tehničkim školama i pojedinim stručnim školama. Izgleda da nas naziv nije u potpunosti prestravio.

Činjenica je da savremena matematika ne bi bila moguća bez kompleksnih brojeva. Neophodni su u rešavanju jednačina, u algebri kao i teoriji brojeva. Takođe, pronalazimo ih i u razlaganju oscilacija na osnovne tonove u više harmonike. Takođe, od njih je sazdana i Gausova brojevna ravan. Ako je ne znate po nazivu – slika će vam sigurno biti poznata.

Kompeksni brojevi ravan

Možda je ovo pravi trenutak da razmislimo o ovakvim stvarima kada dajemo ime detetu, pojavi ili pak brendu. Često ih ime može označiti i dati im konkurentsku prednost ili pak osuditi ih na propast. Evo 5 saveta kako izabrati dobro ime za brend:

* Osigurajte da je prihvatljivo na Internetu (OK, jasno je da Dekart to nije ni mogao imati na umu, no danas je to “must have”);
* Jednostavno;
* Izdvaja se iz okoline;
*  Imajte na umu logo ili njegovo oznaku (i kao imaginarno);
* Neka označava suštinu poslovanja.

Kako na + treba ravnoteže radi dodati i – evo i 10 najčešćih grešaka prilikom izbora imena za brend:

* Kako ćemo – lako ćemo filozofija prilikom izbora imena;
* Nepostojanje ravnoteže između kreativnosti i strategije;
* Nerazumevanje kreativnog procesa izbora imena;
* Potpune informacije vs. diferencijacija;
* Nepoznavanje zakona u oblaszo zaštite intelektualne svojine;
* Subjektivan odabir imena;
* Sve mora da ima ime;
* Dužina imena;
* Ime je izabrano – sve je završeno.

Bez kompleksnih brojeva danas, kao i imaginarne jedinice – mnogo naučna dostignuća ne bi bila moguća. Nažalost, većina stanovništva ne zna šta su kompleksi brojevi. Tematika svakako nije jednostavna – no pitanje je koliko smo zaista spremni da se potrudimo i da približimo stvari na adekvatan način. Probudimo maštu i vezu između matematike i sveta – pa da se imaginarno spusti u stvaran svet. Ako je već Dekart dao ime imaginarni – mi se moramo potruditi da razvijemo, upotrebimo maštu i približimo ove divne i veoma upotrebljive brojeve našim savremenicima.

Ostavite komentar:

Protected by WP Anti Spam