Zlatni presek

Zakoni matematike i prirodnih nauka i kako ih primeniti u svakodnevnom životu

Zimske radosti: fraktali, pahulje, karfiol

Zima je i pada sneg. I svake godine isto: ostajem zapanjena lepotom pahulja i njihovom raznolikošću. Znate li da ne postoje dve iste pahulje? Znate li šta fraktali imaju zajedničko sa pahuljama? I da ne zaboravim: da li znate šta su fraktali?

Krenimo od etimologije reči fraktal: potiče od latinske reči fractus što znači slomljen. Izlomljene oblike matematičari nazivaju fraktalima. Pored toga što su izlomljeni za fraktale je karakteristično da se isti oblik stalno ponavlja. Ako se neki deo fraktala uveća izgleda će kao celi fraktal. Čisto testa radi uzmite jedan karfiol i jedan njegov cvet, pa zatim mali deo cveta. Uveličajte ga i onda – možda i zavolite karfiol. […]

Prosek – malo ispod, malo iznad

Ne mogu a da se osvrnem da termine poput prosečne zarade u Srbiji, prosečne vrednosti potrošačke korpe, prosečan broj poena na prijemnom ispitu i sl. prosečnih stvari. O čemu ti podaci uopšte govore? Na koji način se računaju? Da li nam daju lažnu sliku nas samih? Da li postoji bolji način računanja? […]

Čudesan broj π (pi)

Baš poput broja 13, broj π (pi) vekovima opčinjava ljude. Toliko ga vole da je ustanovljen i međunarodni dan broja π – 14.mart . Šta je tako magično u broju π pa zaokuplja našu pažnju, zbog čega mu se divimo i zašto nam je neophodan u  svakodnevnom životu – te decu već od osnovne škole navikamo na njegovo postojanje. Broj π se najčešće veže za pojam kruga. On se može definisati kao odnos prečnika i obima kruga i nužan je kako bi mogli da računamo npr. obim kruga. Ovo naravno nije jedina definicija broja π ali nam je svima poznata (pod pretpostavkom da su svi čitaoci završili osnovnu školu) […]

Kada se sudare konačnost i beskonačnost

Koliko ste se puta zapitali kakav je odnos konačnosti i beskonačnosti, teoretskih razmatranja i naših čula? Mi vidimo, osećamo da su svi predmeti oko nas ograničeni – a svesni smo postojanja beskonačnosti. Kada crtamo pravu – crtamo je kao ograničenu iako znamo da ona nema ni kraj ni početak – ali je kao takvu ne možemo prikazati. Dospevamo u paradoksalnu situaciju u kakvu je vekovima pre nas dospeo i Zenon. Jedan od čuvenih Zenonovih paroksa je upravo “dihotomija” – koja poriče mogućnost kretanja. […]