Zlatni presek

9 sličnosti između računara i mozga ili da li je mozak samo jedna Tjuringova mašina?

Ljudi sanjaju da lete, lete kao ptice i pričaju priče o tome. Ljudi sanjaju da naprave stvari moćnije i veće od njih samih. Sanjaju i o veštačkoj inteligenciji, o kreiranju super moćnih računara koji mogu da razmišljaju baš kao i ljudi. Da li se to uopšte moguće? U kojih 9 stvari su računar i mozak slični a u čemu se razlikuju? I šta nas uči Alisa iz zemlje čuda (i uostalom kakve veze ima ona sa veštačkom inteligencijom)?

Sličnosti između mozga i računara:

Koriste električne signale kako bi poslali poruke.
Prenose poruke.
Imaju memoriju koja može da raste.
Mogu da se prilagođavaju i uče.
Razvijaju se tokom vremena.
Potrebna im je energija.
Mogu da se promene i modifikuju.
Mogu da obave matematičke i logičke zadatke.
I jedni i drugi su tema nebrojeno mnogo istraživanja.

U čemu se razlikuju mozak i računar?

Mozak mnogo jednostavnije i brže uči nove stvari. Sa druge strane računar je mnogo bolji u onome što nazivamo “multitasking” tj. paralelan rad više kompeksnih procesa. Mozak takve aktivnosti obavlja uz pomoć svog “autopilota” – autonomnog nervnog sistema koji u isto vreme kontroliše npr. disanje, rad srca i krvni pritisak a ujedno možemo da obavljamo i mentalne radnje.
Mozak čoveka se razvija preko 100.000 godina a računar svega nekoliko dekada i njegov razvoj je eksplozivan i brz za razliku od razvoja mozga koji je evolutivan, dugotrajan i postepen.
Koriste različita goriva za pogon. Mozak koristi kiseonik i npr. šećer a računar koristi električnu struju.
Računar je mnogo lakše popraviti i postoje rezerni delovi. Za mozak čoveka se ne može reći da postoje rezervni delovi niti delovi koji bi se ponovo mogli koristiti.
U pogledu brzine, u prednosti je elektronski računar jer je oko 1.000 puta brži.
U pogledu memorije prednost je na strani mozga. Sto milijardi neurona prema 100 miliona tranzistora. Pored toga, neke ćelije kao što su Purkinjeove imaju oko 80.000 dendrida (veze sa drugim neuronima) što samo po sebi ukazuje na ogroman potencijal razvoja – kakav je trenutno u računarstvu nemoguć.
Kako radi računar znamo, kako radi mozak još uvek ne znamo.

covek i masina

Da li će ikada računar moći da zameni mozak čoveka – je u suštini pitanje svesti. Na pitanje šta je svest ne postoji još uvek konačan odgovor ali možemo ukazati na neke najopštije manifestacije svesti. To su pre svega osećanja i osećaji od kojih je najelementarniji osećaj – BOL. Sve više životinjske vrste imaju osećaj boli – i to znači da one imaju i svest, bez obzira na kako nismom nivou ona bila.

Na osnovu istraživanja koja ukazuju da mrežnjača reaguje čak ako na nju padne i samo jedan foton i činjenice da je mrežnjača po svojoj građi samo istureni deo mozga – možemo zaključiti da je kvantna fizika zastupljena u moždanim funkcijama. Postojeći nivo poznavanja kvantne fizike nije dovoljan za objašnjenje svesti – još mnogo toga moramo da učimo i saznamo.

Da li je mozak samo jedna Tjuningova mašina?
Ako se u mozgu odvija jasno definisan algoritam u konačnom broju koraka koji dovodi do rešenja – onda je mozak samo jedna složena Tjuringova mašina. Penrouz je ubeđen da se funkcija mozda ne svodi na algoritam. Zbog toga računar još uvek ne može da dostigne pun potencijal mozga a i ne boli ga ništa. Procesi u mozgu jesu deterministički ali nisu izračunljivi.

Zahvaljujući našem mozgu u stanju smo da stvaramo i uživamo u stvorenom (nažalost kadri smo da uradimo i mnoge loše stvari). Jedna od predivnih priča je i Alisa u zemlji čuda. Šta nas ona uči godinama? Da ako ne znamo gde smo krenuli i šta želimo da postignemo svaki put nam je dobar. Pre putovanja odgovor na pitanje: zašto nam je potrebna veštačka inteligencija? kakve problem nas i planete želimo sa njom da rešimo? Ili je putovanje samo sebi svrha?

 

Preporuka za dalje čitanje

  1. Alan Tjuring I
  2. Alan Tjuring II
  3. Carev novi um
 

Ostavite komentar:

Protected by WP Anti Spam