Zlatni presek

Tante za kukuriku

Nismo imuni na beznačajne logičke greške. Iako mislimo da jesmo – svima se potkrade neka logička greška. Bilo da ste doktor nauka, matematičar, logičar sam, baštovan ili profesionalni sportista – niste imuni na logičke greške. Jedna od najčešćih ločiških grešaka je “tante za kukuriku“.

Tante za kukuriku je ustvari poistovećivanje dva potpuno različita iskaza:
1. Nema dokaza o…
2. Postoje dokazi da …. nije moguće.

Iako na izgled trivijalno – tante za kukuriku – greška može zaista skupo da nas košta, zavede i odvede na pogrešan put.

Sledi nekoliko svežih primera:

Svedoci smo mnogih terorističkih napada u poslednje vreme. Tvrdnju “skoro svi teroristi su muslimani” mnogi brkaju sa “skoro svi muslimani su teroristi”. U čemu je problem? Pretpostavimo da je prva tvrdnja tačna – da je 99% terorista muslimani. Kako muslimana ima preko milijardu – to bi značilo da oko 0,001% muslimana čine teroristi. Logička greška nas vodi nesvesno u potpuno pogrešnu pretpostavku a neke i u potpuno pogrešne zaključke.

Često se na prijemnim ispitima na fakultete može naći pitanje sledećeg tipa: Galebovi nisu sve ptice? Jasno je da su svi galebovi ptice. No, sve ptice nisu galebovi. Ukoliko vidite pticu – ona ne mora biti galeb. Nije od đivotne važnosti – no odgovori na ovakva pitanja čine razliku da li ste upisali fakultet ili ne.

U medicini se često koristi akronim NED (eng. No Evidence of Disease) koja znači da nema dokaza bolesti. Da li to znači da ste potpuno zdravi? Ne – tp ne znači to. To nije isto što i da imam dokaz da nema bolesti. Iako bi to zaista voleli.

Sa druge strane baš kao što i ističe Nasim Nikolas Taleb u svojoj knjizi “Crni labud”: “nismo toliko naivni da poverujemo kako je neko besmrtan zato što nismo videli kako umire ili da neko nije ubica zato što nismo videli da ubija”.

Ovakvim problemima indukcije i induktivnog načina mišljenja između ostalih bavio je i Hjum. Probajte za trenutak da budete skeptik i prema sopstvenim interpretacijama i videćete kako brzo postajete umorni. Da li je uopšte moguće da svet vidimo bez interpretacije? Kako vidimo niz događaja i dajemo mu značenje? Koliko je u svemu tome značajna priča?

Ostavite komentar:

Protected by WP Anti Spam